Varaždinski kvartovi

Banfica je najsjeverniji varaždinski kvart kojemu je sjeverna granica rijeka Drava, a južna Ulica baruna Trenka. Zapadna međa je Ulica Frana Kurelca od križanja s Trenkovom, na koju se nastavljaju trgovi Matije Gupca i Pavla Štoosa, dok je istočna granica Međimurska ulica.

U sastavu Grada Varaždina Banfica je i službeno od 1209.,  kad je kralj Andrija II. građanima Varaždina dodijelio povlastice slobodnoga i kraljevskoga grada. U Povelji se navodi da je sjeverna gradska međa upravo obala rijeke Drave.

Prema mišljenu povjesničarke Mirele Slukan Altić, Banfica je ime dobila po poznatoj plemićkoj obitelji Bánffy, porijeklom iz Tiringije u Njemačkoj, koja je izumrla 1627. godine. Banfica je ucrtana još davne 1765. na karti Varaždina koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu. 

Tridesetih godina 19. stoljeća, na prijedlog osnivača varaždinskog parka Bernharda Wilhelma von Müllera, posađen je drvored uz nekadašnju pješačku stazu koja je vodila do rijeke. Reprezentativni primjerak, koji je ostao do danas, zaštićena je platana koja se nalazi pored deseterokatnice na početku Vukovarske ulice.

Dio Banfice iz zraka (snimio Marko Jurinec)

U drugoj polovici 19. stoljeća Gradsko zastupstvo donijelo je odluku o krčenju šuma uz Dravu, zahvaljujući čemu nastaju pašnjaci i oranice koje grad daje u zakup. Područja uz Dravu, pa tako i Banfica, često su bila poplavljena, što je usporavalo razvoj grada prema sjeveru.

Od 1890. na Murvenjaku se održavaju veliki godišnji sajmovi. Krajem 1929. izgrađena je sajmišna zgrada te je postavljena stočna vaga.

Zgrada Sajamskog povjerenstva dvadesetih godina 20. stoljeća (preslika fotografije izložene u Caffe baru Stara vaga)

Početkom 20. stoljeća urbanizacija u ovom dijelu grada odvijala se oko Sajmišta, osovinom današnje Kurelčeve i Ulice Ognjena Price. Krajem pedesetih godina su izgrađeni kanalizacija i vodovod, a Spinčićeva i Boškovićeva su djelomično formirane. Prve stambene zgrade na Banfici grade se pedesetih godina, uglavnom za obitelji oficira JNA. Šezdesetih godina planski su oblikovane parcele za 275 obiteljskih kuća u 14 ulica sjeverno od Koprivničke ulice. Na nekadašnjim Opatičkim livadama nastavlja se izgradnja stambenih zgrada.

Početak izgradnje deseterokatnica u Koprivničkoj ulici sedamdesetih godina (snimio Ante Vučić)

Koprivnička ulica, koja se proteže uz nekadašnji Market, odnosno VAMA-u, a današnji Konzum, izgrađena je kao dio sjeverne varaždinske obilaznice i puštena je u promet 1981., povodom 800. obljetnice Varaždina.

Pogled na Koprivničku ulicu 1981. godine (snimio Ivan Levanić)

U kvart su doselile mnogobrojne obitelji s malom djecom, zbog čega su izgrađena dva dječja vrtića: prvi u Koprivničkoj 1972., a potom i u Dravskoj ulici 1983. godine. Odrastalo se uz igre između zgrada, na ulici i u Dravskoj šumi, a jedna od omiljenih zabava bile su gostujuće cirkuske predstave i popularni „treskači“ u lunaparku.

Cirkuski slonovi u Koprivničkoj ulici 1977. godine (snimio Ante Vučić)